Popis i opis koreografija CTK

 

  1. „ Uzalud ti curo šlingeraji“ – plesovi iz Bizovca
  • Koreografija : Krunoslav Šokac
  • Glazbena obrada : Duško topić

„ Ej za Bizovac nadaleko znaju“ pjevaju Bizovčani! Za one koji pak ne znaju , tipično je to slavonsko selo smješteno dvadesetak kilometara zapadno od Osijeka , poznato „ po šokici i po šlingeraju“, odnosno osebujnom ženskom ruhu koje se nosilo u  Bizovcu i još samo dva susjedna sela. Pevano kolo, Hopa-cupa, Zavrzanac i neizoštavno Šokačko kolo mali su dio bogate plesne baštine Bizovca.

 

  1. Stari Splitski plesovi
  • Koreografija : prof. Branko Šegović
  • Glazba : Rajmir Kraljević

Splićani su rado plesali Monfrinu, Četvorku i Šaltin polku, plesovi kao i kostimi odražavaju vidan utjecaj  Mediterana i Zapadne Europe. Plesače prati orkestar sastavljen od tradicionalnih instrumenata- mandolina.

 

  1. „ Sad idemo dole v Posavinu …“ – posavske pjesme i plesovi
  • Prof. Ivica Ivanković
  • Glazbena obrada : Branko Ivanković

Životna se radost Posavaca i Posavki očituje i danas u starinskim živahnim i hitrim plesovima, još više u širokim i mirnim pjesmama slivenim poput Save  koja od davnina prožima njihov život. Lijepe pjesme i pjevana kola , gusle i tamburaši bile su  nezaobilazan  dio plesnih zabava i životnih događanja, a među posavskim plesovima najpoznatiji do danas su ostali Staro sito, Dučec i Drmeš. Folklorna građa ovog scenskog prikaza dio je etnografskih sjećanja ali i žive folklorne prakse u selima Lupoglav, Hrastelnica i Dubrovčak, te posebice sela Posavski Bregi, nedaleko od Ivanić Grada.

 

  1. „Baška j malo selo“ – kanti i tanci iz Baške, otok Krk
  • Koregrafija : Goran Knežević

U selu Baška na otoku Krku najpopularniji ples je Tanec koji se pleše u svim svečanim zgodama, u svatovima i o karnevalu, na trgu i u kući. Slušajući svirku dviju sopila i gledajući intenzivnu vrtnju djevojaka u nošnji koja prilikom vrtnje tvori stožasti oblik, dobiva se potpuni doživljaj zvuka i slike.

 

  1. „ Bunjevačka vila „ – pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca
  • Koreografija : Krešimir Plantak
  • Glazbena obrada Tibor Bun

Plesove Hrvata Bunjevaca karakterizira elegancija plesa djevojaka i nadigravanje momaka koji u momačkom kolu imajući na nogama zvečke, virtuoznim i brzim kvrcanjima pokušavaju izmamiti divljenje djevojaka. Pleše se u parovima, trojkama te otvorenom kolu.

 

  1. „ Tiček nam popijeva“ – dio svadbenih običaja Kupljenova i Bistre
  • Koreografija: prof. Ivica Ivanković
  • Glazbena obrada : Branko Ivanković

Sela kupljanskog i bistranjskog kraja smještena su na sjeverozapadnoj strani Zagrebačke gore. Po osnovnim značajkama svojeg tradicijskog folklornog nasljeđa pripadaju Hrvatskom zagorju. Potvrđuju to i starinski svadbeni običaji ovih sela u kojima mladenec i mladenka, dever i posnoša, prvodeći i veselniki  predstavljaju najvažnije osobe. Stare obrade pjesama Tiček nam popijeva, Zorja i Ljubintrunk imale su nekoć svoje uobičajeno mjesto i vrijeme izvođenja tijekom svadbe, a jednako tako i narodni plesovi Pod mostec, Oberštajerska, Staro sito, Poljka i Drmeš.

 

  1. „ Pijem vina i crna i bila“ – pjesme i plesovi baranjskih Hrvata šokaca uz pratnju tradicijskih glazbala
  • Koreografija : Krešimir Plantak
  • Glazbena obrada : Tibor Bun

Kao što je muškarcima draga kapljica tako je i ženama draga njihova kosa koju šišaju kad se udaju i stavljaju kapicu na glavu. Pjesme koje veličaju vino i kosu popraćene plesovima Ranče, Šokačko kolo, Sitne bole i Jabučice odražavaju temperament hrvatskog puka nastanjenog u trokutu što ga čine Drava, Dunav i vojvođanska granica. Dodamo li tome gajde i samicu, karakteristične starinske instrumente slavonsko-baranjske regije, svi su tradicijski elementi posloženi u skladnu cjelinu.

 

  1. Žensko kolo iz Ražanca
  • Koreografija: dr. Ivan Ivančan

Ovo su plesovi dinarske plesne zone u kojima plesačice pokazuju svojim plesom i pjesmom svu ljepotu, ali i težinu života na dalmatinskom kršu. Zbog težine plesa bio je to i određeni test izdržljivosti za djevojke kako bi se vidjelo koja je od njih spremna za udaju. Kolo se izvodi bez glazbene pratnje.

 

  1. „ Četarski Fašnjaki „- na terenu zabilježio Ronald Subosits
  • Priredili Ivica I Branko Ivanković

Ovo glazbeno scensko djelo prikazuje  I danas živi običaj tzv. Fašnjaka u južnoaustrijskom Gradišću , za koji je trdicionalno vezano darivanje ružmarina . Običaj je da se na fašnjak  skupljaju u selu mladići na seoskom trgu I zajedno s mužikašima idu pjevajući kroz selo I posjećuju kuće djevojaka koje su za udaju: Domaćini ih pogoste a djevojke svakom mladiću daruju ružicu I kiticu ružmarina , no samo svom izabraniku daruju kao znak ljubavi crvenu jabuku. Prikazan je I zajednički ples koji se plesao u seoskoj krčmi gdje se slavilo do ponoći , jer od ponoći poćinje Korizma kad prestaje svaka zabava.

  1. “ Da nam pak dojde to vreme “- naslov je koreografije koja prikazuje plesove I običaje Merđimurja.
  • Koreografija: Krešimir Plantak
  • Glazbena obrada : Tibor Bun

 Plesom I pjesmom upoznat ćete temperament I obićaje ove najsjevernije županije gdje se osjeća veliki mađarski utjecaj ali I povezanost s plesovima iz Prekmurja. Česte su promjene ritma, a tekstovi pjesama su vedri I pomalo ironični.